Al` se ovdje dobro jede.
Trapist sir
U predjelima bivše SFRJ ovu vrstu sira prvi su počeli da proizvode fratri samostana Marija Zvijezda, pridošli u Banjaluku pred karaj XIX vijeka.Tajna pripreme očuvana je do danas i uvijek ćete čuti priču da ono što jedete nije originalni trapist sir. Za razliku od ostalih banjalučkih specijaliteta, u slučaju ovog sira nećemo ni pokušati da Vam otkrijemo recepturu.
Trapist sir proizvodi se od kravljeg mlijeka. Pravi se od visokokvalitetnog mlijeka krava s dobre paše. Sadrži apsolutnu vrijednost vode u suhoj masnoj tvari oko 48%, te 55-58% vode u nemasnoj tvari, uz 1,6-2,5% soli.
Trapist sir “Marija Zvijezda” pripada grupi polutvrdih sireva za rezanje, oblika niskog kotura od 3-4 kg,promjera 16-18 cm i visine 5-8 cm. sa glatkom i suhom korom. Ovaj sir ima opor miris po mlijeku, a ukus slatkast i umjereno slan. Boja mu je žućkasta. Prerez mu je sa gladak i sjajan, bez rupa sa malom granulacijom veličine zrna leća. Konzistencija mu je meka, nježna, elastična i plastična.
Ovakva vrsta sira teško se može proizvoditi u domaćoj radinosti. Razlozi su višestuki – od specijalnih i tajnih vrsta sirila, do teško ostvarivih tehnoloških uslova sazrijevanja.
Pohovani trapist sir
Kao jedan od mogućih specijaliteta preporučujemo:Priprema: Sir nasjeckati na trougliće, uvaljati ih u brašno, zatim u jaja i u prezle. Ovako pripremljen sir staviti u nazagrijano ulje i pržiti dok ne porumeni s obje strane. Pažljivo ih izvaditi na kuhinjsku slavetu da upije suvišnu masnoću. Serviranje: Na svaki komad nabosti po čačkalicu i dekorisati maslinama, avokadom ili arpadžikom. Posuti sjeckanim pistaćima.
Trapisti u Banjaluci
Kaluđeri trapitskog reda u manastiru Port du Salut u Francuskoj su prvi započeli sa proizvodnjom ovog sira. Na slici gore možete vidjeti francusku i banjalučku verziju ovog sira.Mnogi samostani su poznati po proizvodnji sira koji je po njima nazvan "trapist", a neke opatije poznate su i po proizvodnji piva kao i drugih prirodnih, tzv. ekoloških proizvoda.
Zajednica Trapista u Banjaluci osnovala je čuvenu radionicu za preradu sira koji je u potpunosti promijenio način priprema uobičajen u ovim predjelima.
Više od vijek i po tradicije razlog je što se s pravom ovaj sir smatra banjalučkim specijalitetom. U početku je sir pravljen samo za potrebe samostanske zajednice, a kasnije su ga pravili i za tržište Austrije i Ugarske, ali i cijele Evrope.
Proizvodnja originalnog Trapist sira bila je krajem XX vijeka potpuno zamrla, ali su je krajem 2008. godine banjalučki trapisti ponovo pokrenuli, po originalnoj recepturi.
Trapisti su katolički monaški red koji slijedi Pravilo sv. Benedikta (zavjet na život u radu, molitvi i šutnji). Nastali su u opatiji La Trappe u Francuskoj 1664. a rodonačelnik reda bio je Armand Jean le Bouthilier de Rancé. Poznatije opatije/samostani su Cîteaux, La Trappe, Sept-Fons, (Francuska), Marija Zvijezda (Bosna i Hercegovina), Engelszell (Austrija), Mariawald (Njemačka), Our Lady of Gethsemany, Spencer, Mepkin (USA).
1869. godine osnovan je samostan Marija Zvijezda tada pored Banjaluke koja se tada nalazila u Otomanskom carstvu. Krajem 19. i početkom 20. vijeka, samostan je imao ciglanu, kovačnicu, žitnicu, kamenolom, štampariju, pivaru, siranu, mlin, rasadnik, bolnicu, školu, sirotište i štampariju.
Hidroelektrana Delibašino selo, izgrađena je na Vrbasu 1889. godine i jedna je od prvih elektrana na Balkanu i u Evropi. Zasluge za njenu izgradnju davne 1899. godine pripadaju redovnicima samostana Trapisti. Zahvaljujući ovoj hidroelektrani Banjaluka je bila među prvim gradovima u Evropi koji su dobili struju (kao zanimljivost recimo da je to bilo osam godina prije Zagreba).
mojTim se zahvaljuje posjetiocima portala Blinfo i poziva ih da probaju redom sve iz banjalučke gastro ponude.
Znalce i gurmane pozivamo da nam pošalju neki svoj recept iz našeg kraja.
Ako pretjerate pogledajte portal Zdrava hrana, dijeta i ljekovito bilje.